SMEĆE OD NAS KREĆE!

Pokreni promjenu u svojoj zajdnici

Zbog sve većih količina i štetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznačajnijih ekoloških problema savremenog svijeta. Te se nameće i problem pavilnog upravljanja opadom.
A kako bismo pravilno upravljali otpadom treba da znamo sta je smeće, a šta otpad, te kako nastaju.
U proizvodnji otpada čovjek ima glavnu i jedinu ulogu.Aktivnosti koje prouzrokuju nastajanje otpadnih materija uglavnom povezujemo sa zadovoljavanjem potreba čovjeka u svakodnevnom životu. Dakle smeće od nas kreće, što znači da svako od nas moze da pokrene promjenu u svojoj zajednici. Otpad može da bude komnalni ili tehnološki. Takođe treba da znamo da nije sav otpad smeće. Otpad je svaki materijal koji nije poželjan po mjerilima ljudi i koji se zato odbacuje, ali se može ponovo iskoristiti ili reciklirati. Smeće je otpad s kojim se neprimjerno ili pogrešno rukuje. Mješanjem različiih vrsta otpada nastaje smeće koje je vrlo teško i samo djelimično moguće reciklirati uz visoke troškove.

Čovjek je jedino biće na svijetu koje proizvodi otpad.

Šta je otpad?

Prema nacionalnoj definiciji otpada u Bosni i Hercegovini ‘’otpad’’-znači sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada navedenoj u listi otpada.
Vlasnik može biti pravno ili fizičko lice. Svaki čovjek obavljanjem redovnih dnevnih aktivnosti proizvodi otpad.

Kako smanjiti proizvodnju otpada?

Smanjenju proizvodnje prethode i promjene u našem ponašanju i navikama.
Pa tako, na primjer mozemo da kupujemo proizvode koji nisu štetni po okolinu (na sebi imaju ekološki oznak), pravilno sortiramo i odlažemo otpad i recikliramo.

Jedna osoba u prosjeku dnevno proizvede oko 1,2 kg otpada.

Kako se dijeli otpad?

Prema osobinama otpad dijelimo na opasni i neopasni otpad. Otpad se ne dijeli prema mjestu nastanka, jer opasni otpad može ‘’nastati’’ kako u industriji tako i u domaćinstvima.
(o opasnom i neopasnom otpadu možete prčitati u dijelu "pojmovi vezani za otpad")

Promjenimo loše navike!

-Koristimo baterije za ponovno punjenje koje se mogu puniti i preko 500 puta.
- Stare predmete pokušamo iskoristiti u neku drugu svrhu ili poklanjamo.
- Plastične flaše zamjenimo staklenim u što većoj mjeri.
- Plasticne vrećice odbijemo uzeti u kupovini, a umjesto njih koristimo platnene.

Smanjenje proizvodnje otpada

Kliko otpada proizvedemo za godinu dana?

U toku 2018. godine u BiH proizvedeno je 1.243.973 tona komunalnog otpada, što je 355 kg po stanovniku godišnje. Javnim odvozom prikupljeno je 920.540
tona.

(izvor: Agencija za statistiku BiH )

Grfik sakupljeng otpada

Najviše proizvodimo mješani otpad!

U ukupnoj količini prikupljenog otpada miješani komunalni otpad učestvuje 90,9%, odvojeno prikupljeni komunalni otpad 4,0%, otpad iz vrtova i parkova 3,1% i ambalažni otpad 2,0%.

(izvor: Agencija za statistiku BiH )

eko oznaka

Jedan od problema u Bosni i Hercegovini koji se može vidjeti golim okom, i koji veoma negativno utiče na životni prostor, naše zdravlje, sigurnost, ali odražava opštu sliku društva svakako je problem odlaganja čvrstog otpada.

S obzirom na to da se nove divlje deponije nastaju svakodnevno, njihov stvarni broj nije moguće utvrditi, te neke procjene govore da bi ih na području čitave BiH moglo biti i blizu 10 000.

Pod divljim deponijama podrazumijevaju se nelegalna odlagališta čvrstog otpada koja u principu ne zauzimaju veliki prostor te sadrže ograničene količine otpada. Najčešće se formiraju u neposrednoj blizini naseljenih mjesta, nerijetko uz sama riječna korita.

Međutim, problem odlaganja čvrstog otpada u BiH ne završava se na divljim deponijama. Naprotiv, neefikasnost sistemskog uredjenja upravljanja otpadom ključni je uzrok problema, pa su tako divlje deponije samo posljedica lošeg rada sistema.

Pod deponijom se, kako to primjera radi Zakon o upravljanju otpadom u RS-u kaže, podrazumijeva “mjesto za konačno sanitarno odlaganje otpada na površini ili ispod površine zemlje” a koja uključuju interna i stalna mjesta za odlaganje.

Ali u praksi, paradoksalno, ni legalne deponije ne ispunjavaju standarde propisane domaćim zakonima.predstavljaju odraz nebrige vlasti o riješavanju ovog ključnog pitanja za opstanak i očuvanje Planete. Pravilno odlaganje je veoma važan faktor u smanjenju same proizvodnje smeća, koje se kasnije trajno odlaže, spaljuje ili na neki drugi način odbacuje.

Kako smo do sada govoili samo o lošem načinu brige o otpadu, red je dosao da kažemo i kako se to pravilno upravlja otpadom.

Svakako pravilno upravljanje otpadom počinje razvrstavanjem otpadnih materija u našim domovima, te odlaganje u reciklažne kontenere prema vrsti otpada. Kasnije tako odložen otpad odlazi na reciklažu, što podrazumjeva njegovo ponovno korištenje. Na taj način sav Vaš otpad se ne zakopava na lokalnoj deponiji i samim tim i Vi dajete svoj doprinos u očuvanju Zemlje kao i ljepšoj i čistijoj atmosferi Vašeg okruženja.

Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korišćenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Zato je veoma važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene.

Dakle što više recikliramo to manje smeća stvaramo. Zato izdvajamo zemlju koja najviše reciklira kao primjer dobre prakse u pravilnom upravljanju otpadom.

Na prvom mjestu lista zemalja po postotku reciklaže nalazi se Njemačaka. U Nemačkoj, veliki dio stanovništva (čak 68 odsto njih) reciklira. Kako su to postigli? Najprije jer je javna inicijativa koja je imala namjeru da edukuje stanovništvno sprovodila kampanju putem koje je učila stanovnike da odrede šta je to otpad, kompost ili reciklaža tako da je veći dio posla urađen u pojedinačnim domovima. Građani su, takođe, bili u obavezi da plaćaju više za ambalaže što je dovelo do sveokupnog smanjenja njihove upotrebe a povećalo reciklažu.

Na prmjeru Njemačke vidimo da je sve počelo od javne inicijative. Moć promjene je u našim rukama, ako svako od nas pokrene promjenu u svom domu pa zatim u svojoj zajednici možemo pokrenuti promjenu u cjelokupnom društvu naše zemlje i ostvariti zavidne reztate poput Njemačke, Južne Koreje (koja se nalazi druga na listi po količini recikliranog otpada, 59%), te Australije i Slovenije (sa po 58% recikliranog otpada) i mnogih drugih zemlja koje utiču na smanjenje proizvodnje otpadnih materija i na očuvanje Planete.

Ekologija

Ekologija je nauka o medjuodnosima izmedju živih bića i životne sredine.

Obnovljivi izvori

Obnovljivi izvori su oni koji se obnavljaju prirodnim putem, a mogu da budu biljnog i životinjskog porijekla.

Opasan otpad

Svaki otpad koji ima jednu ili više j karakteristika koji prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš zbog svog porijekla, sastava ili koncentracije, kao i onaj otpad koji je naveden na listi opasnih otpada.

Naknada za odvoz smeca

naknada za odvoz smeća je cijena koja se plaća za odvoz otpada na odlagalište.

Upravljane otpadom

Upravljanje otpadom je sakupljanje, transport, obrada ili odlaganje, upravljanje i praćenje otpadnih materijala. Termin se obično odnosi na proizvode nastale ljudskom aktivnošću, a proces se obično preduzima da bi se smanjio njihov uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Neobnovljivi izvori

Neonvljivi izvori su prirodni izvori nastali kao posljedica milionima godina dugih geoloških procesa. Neki od njih su : rude, minerali, fosilna goriva(nafta, plin, ugalj).

Neopasan otpad

Neopasni otpad je svaki otpad koji nema karakeristike opasnog otpada kao što je: staklene i plastične boce, papir, plastika, željezo, tekstil.
Ovaj otpad uglavnom potiče iz domaćinstava, ustanova, uslužnih djelatnosti i čišćenja javnih površina.

67%

Stanovništva koristi usluge komunlnog preduzeća

Otpada se reciklira

Reciklaža je u našoj zemlji na veoma niskom nivou, pa iako se primećuje blagi porast u tom pravcu statistički podaci ne idu nam u prilog. Slična situacija je i u većini zemalja regiona. Reciklaža je i dalje nedovoljno zastupljena pa ukoliko se i sprovodi, to je prije svega dobrovoljni čin pojedinaca, a ne ozbiljan sveobuhvatan plan države i društva.Medjutim što se više pojedinaca uključi i da svoj doprinost širiće se i svjest o otpadu i reciklaži do koje dolazi samo ukoliko se otpadom pravilno upravlja.

Neka nam cilj bude da svi na svom ličnom primjeru pokažemo našoj okolini kako se pravilno i savjesno upravlja otpadom. To je naša misija koja vodi očuvanju planete Zemlje i sticanju što ljepšeg ambijenta i atmosfere u društvu u kome sada živimo mi, a "sutra"

će i naši potomci.

Jedan od koraka u širenju svjsti o otpadu je svakako informisanje pojedinaca o važnosti pravilnog upravljanja istim, što za cilj ima i ova stranica, a preporučili bi Vam i da posjetite sajt udruženja Ekosfera i pronadjete mnoštvo članaka, radionica i zanimljivog sadržaja na istu temu.(http://eko-sfera.info/ )

SMEĆE OD NAS KREĆE!